Te pes improvizacija albo thoviben koter but aver pal e čačutno verzija, hin oda tiš varesavo sthoďipen.
Bartók, Sárosi the o phučiben agoripen pal o bašaviben Androthoďipen: Kaskero hin oda stilos?
Kaskero hin oda štilos?
Prithovibena kijo avrikidle bašabnaskere stili kije jekhende etnicke grupende, has phari tema pal o vakeriben pal o čačuno nacionalisticko čalaviben, so pes ačhile andre Evropa. Pro priklados, so hin čechiko bašaviben? E čhib pre sera, sar achaľardes čechiko čhib čačes šunďol. Irinelas o Smetana čechiko bašaviben, he te lakeri forma harmonicko štruktura, konvencija, orchestracija the buteder aver bašabnaskere elementa has ča avre themendar, andral o mišiben pal o etnicka grupi, koterval čechiko, aľe tiš fejs ňemciko?
Aver but ľikerdo phučiben hin andre kada, sar o manuš vakerel pal o sthovkeľara the pal o sthovkeľariben. Pal o manušengere giľa pes imar but gondoľinel, hoj kampel lenge sthovkeľaren ča aščal kada, hoj buteder lengere varianta hin agregovano buťi buteder sar jekhe sthovkeľaris. Jekh prikladendar, so thovel jekhketane kala phučhibna, hin jazzos, či hin prekerdo le Romendar, albo hin šundo andre leskeri jekhutňi čačikaňi forma.
Žadik so nane ňisave dine agoripena pal o provenienciji albo pal o amaripen jazzos, del pes te dothovel kala aspekta pal leskeri buťi:
- O jazzos andre peskere zakladne forma našťi kerďilas bijo giľa the harmoniji parne Evropanendar.
- O jazzos bi na has bije bašavibnaskere ramca, harmoniji, ornamentaciji the bijo richtimen génija africka Američanendar, so les rozcirdle.
- Te pes improvizacija albo thoviben koter but aver pal e čačutno verzija, hin oda tiš varesavo sthoďipen.
Varesave sthovkeraľa, čak kamenas zorales te rozprinďarel maškar e kompozicija the interpretacija, he te hin pro čačes phučhiben ži kaj šaj. But romane lavutara penge len le sthovibnendar andral the na keren ňisave dine averipena andre pengeri interpretacija. Aver (albo kola iste lavutara) len na le Romengere kompoziciji the prekeren len avka fejs, le stilistickaha averipnaha, improvizaciji the avka, hoj o šunde hine iste te phenel, hoj džal pal o romano bašaviben. Pro agoripen o romane sthovkeľara keren neve sthoďipena andro phurikane stila, avka istes sar originalna sthoďipena andre peskere neve stili.
A stock image of Béla Bartók
Published: anonymously (1927) | Provided by: Wikimedia Commons
O Bartók pal o Roma
Buteder kada kerdo pharipen has našado, pro iroša sar o Béla Bartók albo o Zoltan Kodáli. Varekana dičholas, hoj keren dujto norma pro iste procesiji, ča aščal kada, so pes vakerel pal e etnicko grupa.
Le Bartókeskero lokoro kompozično komentaris kijo štilos verbunkos the paľis leskero na sigeder, pal o razos irimen eseja pal e rasovo žužipen les možno mentinela le došaribnastar pal o pre choľi kerďi rasisticko bibacht.
E Katie Trumpenerovo prindžarďas but andral e poľitika the motivacija, so hin pal o Bartokoskere na čačipena, nazoris perdal o markarsave etnicka grupi the esteticko štandarda, the le sthovkeľariskeri roľa andro savorutno klimatos antisemitismos the pharipen perdal o rasovo hraňici andro peršo jepsaš biš šelberš.
O ľila le bare ungriko sthovkeraľis, jekhetane sikhaven but zorale na čačipena. Pro sikhaviben, požičimen the prekerdo bašabnaskero materijalos savorenge sikhavel nevipen, ča varesave pripadenca, kana hin andre Romengere vasta. Andro kajso sikhaviben ľikerel terminos deformacija, so hin čorďipen kheratune tradicije pal kada, hoj te avel len, the but iste thode termina the koncepciji, savenca direg kerel aver lava perdal o kreativna procesa, save o Bartók thovel pro aver grupi.
Kala lava hin avrikidle andral e eseja, savi o Bartók irinďas andro berš 1931:
Romano bašaviben kerel lačhes “kampľiben kolenge, lengero umelecko čujiben hin pre charňi urovňa... diňi kijo lačhipen na avri kerde bašabnaskere štalta...!” Andre manušengeri giľi kerel o tekstos the “o bašaviben na ulavkero jekhetaňiben. Te keren o Roma ta sa mosarel kada jekhetaňiben, bo savore keren aver vokalna sthoďipena pro čisto instrumentalna. Ta ča kada dosta te sikhavel, kijo na but čačipen andro romano bnašavibnaskero sikhaviben, he te džal pal o popularno umelecko bašaviben.”
Dičhol, hoj o Bartók časoha has na rozgindo, so džal pal e urovňa bibacht, so has romane lavutara perdal e ungriko kulturno identita. Avka istes na džanelas, či hin lengero thoďipen pre sera pal o manušengere jakha, či avka pro agor mušinel te avel či na. Le Bartókeskero lokoro kompozično komentaris kijo štilos verbunkos (savo o Bartók šaj albo na musaj te lel vaš e romaňi buťi) the paľis leskero na sigeder, pal o razos irimen eseja pal e rasovo žužipen les možno mentinela le došaribnastar pal o pre choľi kerďi rasisticko bibacht. The avka rasisticko paluňi sera, hangos the agorutno efektos has, hoj le Bartókoskeri zoraľi mišľa ačhel andro evropsko kulturno than.
Kodályho úsudek/Le Kodáliskeri voďi
Avka istes pes čepovarekana vakerel pal kada, hoj o Zoltan Kodáli aver ungriko sikhado the sthovkeľaris, duminelas, hoj o Roma na pridine andro ungriko bašaviben ňič, so bi pes delas te lel sar romano bašaviben. Andro tekstos, so geľas avri andro berš 1960 andre angliciko verzija, irinďas, hoj koleske so pes phenel ungriko “romano bašaviben”, nane “andre ňisavo pripados” le Romengeri buťi, the phenďas pal o romane sthovkeľara, hoj “andro nekhfeder pripados...hine imitatora pro dujto than.”
O Kodáli kerďas aver logikaha, sar džalas pal o phučhiben pal o urngrike sthovkeľara, so bares pridine kije buťi romane sthodes – iľas kajse procesiji inflexa vaš o čačutne sthode akta.
O Kodáli rozginďas peske, hoj “o Cigáni [sic] he te falšinen o sthoďipena, so bašaven”, baredere intervalenca. O Kodáli tiš phenďas, hoj o giľa “pal o cerhergere koloniji,” the varesave gavutne Roma, so hine aver le ungrike prindžarutne idijoma, nane len ňič jekhetano” la manušengera giľaha.”
An augmented second interval. Romani musicians and many others may play or sing these pitches (notes) in succession as part of a melody.
Rights held by: Matthew Gelbart | Licensed by: Matthew Gelbart | Licensed under: CC-BY-NC-ND 4.0 International | Provided by: Matthew Gelbart – Private ArchivePhendo pal e fotka: Rozcirdlo dujto intervalos. O Romane lavutara the but aver, šaj kala stupňi kota, poľikes te bašavel albo te giľavel, sar melodijakero kotor. Andro peskero buťakero pisišagos pal o romano bašaviben, hin o Kodáli buteder na priilo albo na paťando (pro sikhaviben: “So o Roma dine, na has but...”). Žadik has le Kodáli bizo narokos pre peskere umelecke goďa, dičhol, hoj ledva has manuš so rado dikhelas e romengeri bašavibnaskeri buťi.
O Kodáli kerďas aver logikaha, sar džalas pal o phučhiben pal o urngrike sthovkeľara, so bares pridine kije buťi romane sthodes – kala procesa le lavenca, lelas vaš o čačutne kreativna veci.
Sar o Kodáli ašarelas o bašiviben le János Bihári, prindžarutneskere romane sthovkeľaris, sikhaďas, hoj šaj pomožinďas le etnicke Ungrenge: “Buteder kada bašaviben dičhol avri gelo andral e moda the phurikano. Ča le Bihariskere kompoziciji furt dživen. Bo čak na has les ňisave džanibena pal o bašavibnaskere notaciji, ňigda na avla isto, so hin leskero u so pridine kola, so zachudle the preile leskero bašaviben (O Kodáli 1960).”
Le Sárosiskeri agenda
Aňi le Bártok aňi le Kodáli, na has len pozitivno dikhiben pro romano prispevkos kije ungriko bašavbnaskeri kutura. E Trumpenerovo zachudľas the kerel bibacht andre hagiografija, so pes kerďas khatar o Bartók (Trumpener 2000).
Andre muzikologicko the folkloristicko sikhľardi luma pes vakerel pal o hanga perdal o Roma sikhade sthovkeľarenca ča varekana.
Andre muzikologicko the folkloristicko sikhľardi luma pes vakerel pal o hanga perdal o Roma sikhade sthovkeľarenca ča varekana. Kala pharipena pes phares dochudle andro peršo džaňiben, no čepeder andro manušengero prindžarutno goďi the mek maškar o umelecka bašavibnaskere džandle. Bašavibanaskere profesora, pro priklados, so igen lačhes džanen pal o Wagnereskero antisemitismos, hine čepeder pre sera, hoj o Bartók hino na lačho kije Romende.
Kajse veci hin irimen andro moderno džaňiben. O Balint Sárosi hin leperdo sikhado andre ungriko romano bašaviben. Leskeri nekbareder buťi hin caľi monografija le naveha Gypsy Music (Romano bašaviben) (1978 [1971]). Avka istes, sar paš o Bartók hin zakladno mišĺa andre Sárosikeri genďi, hoj interpretacija the kompozično buťi hin duj korkore veci, he o Roma džan buteder kije peršo.
Kada hin, hoj o Sárosi podporinďas mišľa, hoj o “romano bašaviben”, le averipenaha vokalno vlachiko varietaha, so ča ledu bidu pal late vakerel, nane romano bašaviben. Andre korkora esejate džal o Sárosi avka dur, hoj le Romenge chochavel markarsavi kreativno agentura albo varesavo statusos bašavbnaskero jekhetanebuťakres:
'Kada bašaviben – so hin kotor andral ungriko kulturatar – hiňi le Romenca iľi sar lengero vlastno bašavibnaskero idijomos, avka istes, sar buteder Roma andro Ungriko lel ungriko čhib vaš peskeri čhib. Aľe o bašaviben, so bašavenas the le Rommenge peľas andro jilo – kavka phendo – Romano bašaviben – hin ča lengero bašaviben andre mišľa, kaj hin ungriko čhib, savaha vakeren, lengeri čhib... [romano] instrumentalistas pes ľikerel avrenca u jekhetane le kheratune dženenca keren chočso, so lenge avľas pre goďi the džanas dureder, avka, sar phenenas.’
Sarosi 1997
Pal kada pes na del aňi te vakerel, hoj le Romen has varsavi prakticko rola, sar pes kerelas ungriko čhib, hin he čačipen, hoj na vimišľinenas ungriko “romano bašaviben” sar calkos. Pal o muzikologicko dikhľiben, bi pes na delas te phenel, hoj nane len ňisavo vlivos pre popularna the klasicka ungrika štili andro bašaviben, so lenge has buteder priirimen.
Bašaďi andro reštauraciji, pro podija the paš o markarsave paťiva, kada bašaviben, has buteder, sar po duj šelberša thoďi kijo romano džaňiben. O Roma čak kopirinde varesave melodiji the ritmicka motiva the preile buteder džaňibnaskere harmonicka štrukturi the forma pal kada bašaviben andral o agorutno vecos, aľe melodicko the ritmicko angľipen pal o bašaviben has kerdo le romane improvizačnena the kompozična tradicijenca pal o cala generaciji.
Rights held by: Petra Gelbart (text) — Martin Gális (translation) | Licensed by: Petra Gelbart (text) — Martin Gális (translation) | Licensed under: CC-BY-NC 3.0 Germany | Provided by: RomArchive